Konferencija: Važna društvena mreža: Potencijal volontiranja za oporavak i otpornost zajednice
Predstavnica Lokalnog volonterskog centra sudjelovala je na Konferenciji u organizaciji Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
Hrvatski centar za razvoj volonterstva, 9. veljače organizirao je online nacionalnu konferenciju o volonterstvu „Važna društvena mreža – potencijal volontiranja za oporavak i otpornost zajednice“, koja je okupila više od 100 međunarodnih i domaćih sudionika, predstavnika volonterskih centara, organizatora volontiranja i drugih dionika.
Konferenciju, koju je vodio novinar Domagoj Novokmet, otvorile su Marija Pletikosa, Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Zorana Uzelac, Pomoćnica pročelnice za socijalnu politiku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i Lejla Šehić Relić, Predsjednica Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
U prvom dijelu konferencije, kao uvod u temu, predstavljeni su relevantni dokumenti i istraživanje, „Plan za europsko volontiranje do 2030. godine“, „Vodič sa smjernicama i primjerima dobre prakse uključivanja volontera u krizne situacije“ te rezultati nedavno provedenog ispitivanja javnog mnijenja na temu “Iskustva volontiranja u krizi nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije“.
Nakon uvoda u temu, uslijedio je međunarodni panel „Potencijal volontiranja za oporavak i otpornost zajednice“, kojega je moderirao Domagoj Novokmet, a u kojem su sudjelovali Stuart Garland iz organizacije Volunteer Ireland, Tamara Jovičić iz Udruge IKS iz Petrinje, Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske, Igor Čović iz tvrtke GlobalLogic i Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Mirna Šostarko, iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva upoznala je sudionike s praktičnim „Vodičem sa smjernicama i primjerima dobre prakse uključivanja volontera u krizne situacije“ . Namjera Vodiča je jednom mjestu okupiti relevantne informacije za volontere, neformalne inicijative i organizatore volontiranja u skladu s načelima kriznog volontiranja i dobre volonterske prakse i uključivanja građana u krizne situacije.
Antonia Matković iz Udruge Mi Split, predstavila je rezultate nedavno provedenog ispitivanja javnog mnijenja na temu “Iskustva volontiranja u krizi nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije“.
Rezultati dobiveni ovim ispitivanjem ne mogu se generalizirati, no naglašena je osobito solidarna dimenzija hrvatskog društva – volonteri su kao glavnu motivaciju za volontiranje navodili solidarnost prema stradalom stanovništvu te su posebno istaknuli važnost brzine odaziva građana na volontiranje i doniranje potrepština. Ipak, vidljivo je i nepovjerenje u institucije, što pokazuju brojna društvena istraživanja, pa i ovo.
Volonteri su iznimno kritični prema reakciji nadležnih institucija i smatraju da su velik dio tereta krize uzorkovane potresima na leđima iznijele organizacije civilnoga društva i neformalne inicijative. Ispitivanje je obuhvatilo 255 volonterki i volontera.
Nakon uvoda u temu, uslijedio je međunarodni panel „Potencijal volontiranja za oporavak i otpornost zajednice“ u kojem su sudjelovali Stuart Garland iz organizacije Volunteer Ireland, Tamara Jovičić iz Udruge IKS iz Petrinje, Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske, Igor Čović iz tvrtke GlobalLogic i Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja.
Kako je objasnio Branko Ančić, otpornost zajednice čine dvije komponente, infrastruktura (obrazovanje, socijalna zaštita, zdravstvo…)koja je u Hrvatskoj urušena, što je jasno vidljivo u krizama uzorkovanim potresima i pandemijom. Druga komponenta otpornosti zajednice su međusobni odnosi u kojoj su organizacije civilnog društva važan akter, a koje su suočene s prekarnim radom i djeluju u okruženju koje potiču kompetitivnost umjesto suradnje. Bez jakog civilnog društva gubimo u svim aspektima kvalitete društva i stvaranja otpornosti na nove krize: “Stereotip o OCD-ima koji ništa ne rade, žive na račun države.
Realitet je totalno drugačiji, rade izvanredne stvari s ograničenim sredstvima usmjerenima primarno korisnicima. Kompetencije zaposlenika su izvanredne, ljudi koji s malo resursa mogu napraviti velike stvari.”
Nedostaje bolje prepoznavanje resursa i kompetencija u zajednici, kako je naglasila Tamara Jovičić iz IKSa, Petrinja: “Naša reakcija u Petrinji nakon potresa bila je brza, već drugi dan smo kao organizacija civilnog društva bili organizirani, no lokalna samouprava je bila nespremna. Nismo iskoristili puni potencijal koji nam je bio na pladnju – građane volontere.”
Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske utvrdio je da ključ otpornosti zajednice leži u mladima, ali u mlade je trebalo ulagati ranije „Izgubili smo puno mladih stanovnika u Hrvatskoj koji su mogli sudjelovati u društvu i graditi otpornost naše zajednice, a sada to čine negdje drugdje.“
Stuart Garland iz Volunteer Ireland se osvrnuo na promjene rada organizacija civilnog društva u Irskoj zbog pandemije, a upravo je podrška volonterskih centara i organizatora volontiranja izuzetno važna za omogućavanje volontiranja. Također ustvrdio da ni u Irskoj nije postojala komunikacija lokalnih organizacija i neformalnih volontera vezano uz borbu s pandemijom bolesti COVID-19, nije iskorišten puni potencijal volontera. „Odgovori na krizne situacije postoje, samo ih treba čuti, treba razgovarati s ljudima.
Igor Čović iz tvrtke Global logic koja svoje zaposlenike uključuje u volonterske aktivnosti naglasio je važnost partnerstva poslovnog sektora i organizacija civilnog društva u otpornosti zajednice: „Mnoge bi se firme uključile u volontiranje ali ne znaju kako, potrebno ih je informirati, poticati i motivirati.“
Zaključeno je da kriza može biti prilika, za to je potrebna transformativna energija, a upravo je volontiranje glavni faktor istinske društvene transformacije. Ono podržava socijalnu uključenost i solidarnost, podupire aktivno građanstvo, otpornost zajednice i društveni angažman, promiče zajedničke odgovornosti i europske vrijednosti.
Iskustva s terena, kao i provedeno istraživanje o iskustvima volontera na potresom pogođenom području jasno ukazuju na potrebu razvoja strategije reagiranja u kriznim situacijama koja bi trebala jasno reflektirati ogroman potencijal i kompetencije koje donose organizacije civilnog društva i građani – volonteri te važnost međusektorskog i partnerskog pristupa olakšavanju kriznih situacija.
Izvor: Hrvatski centar za razvoj volonterstva
